Kozje mlijeko sadrži manje masnih kiselina nego kravlje mlijeko pa ga stoga ljudski organizam može puno lakše probaviti. Sastav proteina također se razlikuje što također pridonosi boljoj podnošljivosti.

Profil proteina kravljeg i kozjeg mlijeka pokazuje jasne razlike. Pomniji pogled otkriva da ih raspodjela "vrsta proteina" razlikuje jedno od drugog.

Danas se kozje mlijeko polako ponovno otkriva - kao ukusna i dobro podnošljiva alternativa klasičnim proizvodima od kravljeg mlijeka.

Posebno se u južnoeuropskim zemljama kozje mlijeko i danas konzumira više (nego u Srednjoj Europi) i sastavni je dio tipičnih prehrambenih navika.

Naročito je u svim nezapadnim zemljama koza glavni izvor mlijeka. To se može vidjeti i u upotrebi proizvoda od kozjeg mlijeka u mediteranskim i arapskim kuhinjama oko Sredozemlja.

Na našim geografskim širinama raste proizvodnja i potrošnja proizvoda od kozjeg mlijeka.

Kozje mlijeko je službeno odobreno u EU kao osnova za dječju hranu od 2014. godine.